Ustav iz našeg ugla

Piše: Nikola Baštinac

Konsultacije su završene. Novi tekst deklaracije je podjeljen poslanicima. U odnosu na prijedlog dokument je pretrpio promjene. U novom tekstu se ne pominje mogućnost promjene člana I, tačke 3. Ustava Bosne i Hercegovine koji definiše da se BiH sastoji od dva entiteta - Republike Srpske i Federacije BiH. Prvobitna namjera Predsjednika Republike je bila da se Ustav u ovom dijelu mjenja u pravcu dogovora iz Pruda koji predviđa četiri teritorijalne jedinice. U izostavljenom djelu teksta je bilo podcrtano da je "jedna jedinica Republika Srpska, u sadašnjem kapacitetu - kao jedinstven, nedjeljiv i teritorijalno cjelovit entitet". Takođe je brisan dio teksta koji govori o uređenju sa eventualne tri federalne jedinice kao i poziv na prioritetnu strukturalnu reformu drugog entiteta, zbog njegove nedovoljne funkcionalnosti i skupe organizacije. Tačka 8. u stavu II je u potpunosti brisana tako da Narodna skupština neće zauzeti stav o promjeni imena Bosne i Hercegovine. Podsjećanja radi u prvoj verziji Deklaracije stojalo je da bi se ona mogla zvati " Savezna Republika BiH, ili Fedralna Republika BiH, u skladu sa usvojenim modelom državnog uređenja". Ostale primjedbe i dopune nisu od većeg značaja osim prihvaćene dopune SNSD-a koja se odnosi na racionalizaciju oružanih snaga a zatim i na demilitarizaciju.

Deklaracija definiše Bosnu i Hercegovinu kao složenu državu zasnovanu na dejtonskom modelu državnog uređenja. Ta složena država bi trebala biti organizovana na tri nivoa vlasti: državni, entitetski (srednji nivo) i nivo lokalne samouprave. Zajednica bi trebala imati svoje nadležnosti, te da bi entiteti trebali dijeliti neke nadležnosti sa zajednicom i da bi oni (entiteti) trebali imati isključivo svoje nadležnosti. Nadležnosti BiH moraju biti taksativno pobrojane kao i podjeljene nadležnosti. Entitetima bi, stav je iz Dekleracije, pripadale sve funkcije i nadležnosti osim onih koje su u Ustavu zajednice taksativno pobrojane kao nadležnosti države ili podjeljene nadležnosti. Prenos nadležnosti se entiteta na institucije države mogao bi se vršiti samo na osnovu sporazuma entiteta i na način i po postupku predviđenom za promjenu Ustava.Deklaracija zagovara i mogućnost povrata onih nadležnosti koje su ranije prenijete sa entiteta na državu a čiji prenos nije opravdan niti je održiv.

Vlast na državnom i srednjem nivou zasnivala bi se na načelu podjele vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku. Organi izvršne vlasti na nivou BiH bili bi, kao i do sada, Predsjedništvo i Savjet ministara. Predsjedništvo bi imalo tri člana koji bi se rotirali na mjestu predsjednika. Izbor članova predsjedništva (predsjednik i dva podpredsjednika) bio bi direktan, sa pravom kandidovanja svih građana, s tim da bi iz Republike bio biran jedan a iz Federacija dva člana organa. U Predsjedništvu ne bi smjlo biti više od jednog pripadnika bilo kojeg konstutivnog naroda. U deklaraciji se takođe navodi da bi bio opravdan prenos nekih nadležnosti sa Predsjedništva na Savjet ministara, ovde se prvenstveno misli na budžet koji po postojećem ustavnom riešenju Predsjedništvo predlaže Parlamentarnoj skupštini.

Po novom ustavnom riješenju Savjet ministara nebi smjeo donositi odluke preglasavanjem predstavnika entiteta ili konstutivnih naroda. Njegov sastav mora da odgovara entitetskoj i nacionalnoj zastupljenosti. Parlamentarna skupština bi trebala ostati dvodoma a izbor i način odlučivanja u oba njena doma nesmje narušiti sadašnji entitetski balans. Eventualna nova ustavna riješenja moraju ostaviti konstutivnim narodaima pravo zaštite vitalnog nacionalnog interesa a entitetima pravo zaštite entitetskog interesa kroz entitetskog glasanja i entitetsko veto.

Nova ustavna riješenja bi trebala eliminisati trenutnu praksu dogradnje ili izmjene Ustava od strane Ustavnog suda BiH. Sudije ustavnog suda, navodi se u Deklaraciji, bi smjeli biti samo domaći državljani zato se predlaže izmjena člana IV tačke 1(a) Ustava u kojoj stoji da tri člana Ustavnog suda BiH (od ukupno 9) bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Ovaj član ograničava suverenitet Bosne i Hercegovine i izraz je direktne uloge međunarodne zajednice u ustavnom sistemu.

U mogućim ustavnim promjenama "neosporni su naziv, postojanje, teritorija i puni kapacitet ustavnih nadležnosti Republike Srpske kao pravne, političke i ekonomske kategorije zasnovane na Dejtonskom mirovnom sporazumu", jedan je od osnovnih principa na kojem je zasnovana Dekleracija. U razradi tog principa stoji i da je Dejtonski mirovni sporazum garant teritorijalnog integriteta BiH i Republike Srpske kojoj po njemu pripada 49% teritorije zajednice.

Rasprava o Deklaraciji u Narodnoj skupštini je završena. U srijedu 25. marta prije glasanja narodnim poslanicima će se obratiti još jednom Prof. dr Rajko Kuzmanović, Predsjednik RS. Izvjesno je da postoji dovoljan broj glasova da se usvoji izmjenjena Dekleracija. Takođe je sigurno da ta dekleraciju neće glasati poslanici iz Stranke za BiH i Stranke demokratske akcije. Srpska demokratska stranka i radikali još nisu iznjeli svoj konačan stav.

Bošnjačke partije se ne slažu sa samim konceptom deklaracije i glasa će protiv. Oni smatraju da dekleracija podržava postojeće, po njima nefunkcionalno, uređenje koje ne dozvoljava Bosni i Hercegovini da funkcioniše bez blokada od strane njenih entiteta.

Srpska demokratska stranka smatra de je Dekleracija metodološki pogrešna jer nije "ocjenila da li je postojeće ustavno uređenje Bosne i Hercegovine prihvatljivo za Republiku Srpsku", te da ona nepotrebno sadrži odredbe "kojima se zagovara redefinisanje ustavnog uređenja" i koje su direktni rezultat Prudskog procesa kojem se oni protive. I pored tog oni se slažu sa najvećim djelom Dekleracije te će poslije analize na sjednici kluba donijeti konačni stav.

I srpski radikali se slažu sa najvećim dijelom Dekleracije. Oni su tražili da se izostavi dio koji se odnosi na status Brčkog s obzirom da su oni predlagali podjelu te opštine između entiteta. Kao i SDS i oni još nisu zauzeli konačan stav. Predpostavljamo da će zbog stava o Brčkom biti uzdržani prilkom glasanja.

Pored partija (SNSD, DNS, SP) koje su podržala profesora Kuzmanovića na prijevremenim predsjedničkim izborima za njegovu deklaraciju će sigurno glasati i poslanici poluopozicionog PDP-a a podršku ovom dokumentu je najavila i Demokratska partija Dragana Čavića.

Juče je gospodin Dodik, premijer RS i predsjednik SNSD-a, izjavio da u razgovore o ustavnim promjenama treba uključiti "širi krug i stranaka i institucija" te da ono što su do sada uradila tri lidera vezano za ovu temu treba shvatiti kao "inicijalnu priču".